• 1banner-naslovnica_slide.jpg
  • 2banner-naseogledalo_slide.jpg
  • 3banner_Gospa_slide.jpg
  • 4banner_ljubav.jpg
  • 5banner_blagoslovljen.jpg
  • 6banner-susretuasizu_slide.jpg
  • 7banner_kardinal_slide.jpg
  • 10banner-samost-unut_slide.jpg
  • 11banner_kakojedobro_slide.jpg
  • 12banner_slide_rad.jpg

Kvaternikova ulica 167, 10000 ZAGREB, HRVATSKA  Tel./fax: +385 1 37 36 524 • E-mail: samostan @ klarise-zg.hr

DEVETNICA SV. KLARI

Klara Ikona

~~~Gospa Fatimska~~~

Gospa Fatimskaj

DEVETNICA

Naša prisutnost

 nasa prisutnostKlauzurne redovnice izravno posvećene kontemplativnom životu, strogoj klauzuri, molitvi i askezi okrenute su unutarnjem usavršavanju, pa je u tom smislu i njihov djelokrug apostolata primarno molitvene naravi. Ipak uz osobni odgoj, kontemplaciju i molitvu one višestruko djeluju u duhu svojega zvanja i poziva na obnovi vjere i Crkve, svoje sredine i svojega naroda.

     Mi klarise prisutne smo i djelujemo na razne načine: duhovno, kulturno i karitativno. Duhovno djelovanje odnosi se na našu molitvu za nakane svete Crkve, potrebe (nad)biskupije, župne zajednice i sl. Pojedini dani u nekim samostanima (Zagreb i Požega) posvećeni su upravo cjelodnevnoj adoraciji na te sveopće nakane. Osim toga, tijekom godine imamo susrete s raznim skupina (frama, FSR, srednjoškolci) kroz liturgiju i druženje.

     Što se tiče kulturnoga djelovanja, klarise nisu nikada u svojoj povijesti imale za znanost i kulturu ono značenje koje su imale druge velike monaške opatije i Redovi. Ipak se pokoji samostan i u tome istakao. Kod nas se danas u tome ističe splitski samostan sa svojom bibliotekom asketsko-mističnih djela, Symposion, bogatim arhivom, kronikom i knjižnicom. Naš samostan nastoji doprinijeti upoznavanju lika svete Klare putem prijevoda vrijednih radova o njoj i njezinom djelu.
     Što se tiče karitativne djelatnosti, sestre su uvijek materijalno pomagale pojedince i obitelji, a i samostani se međusobno materijalno i duhovno pomažu. Tijekom Domovinskog rata ta je karitativna djelatnost bila intenzivnija i postojala je velika suradnja te pomoć također inozemnih klarisa.

Povratak u Zagreb

 

Samostan novi1

      Gotovo dva stoljeća nakon ukinuća zagrebačkog samostana klarisa, one se ponovno vraćaju u Zagreb. Utemeljiteljica novoga samostana je s. Marija Stefana od Sv. križa, u svijetu Kornelija Murvar. Rodila se u Molatu, 5. srpnja 1892. g., ali je odrasla i školovala se u Dubrovniku. Otac joj je bio carinski činovnik, a majka učiteljica. Kornelija je završila učiteljsku školu i radila kao učiteljica u dalmatinskim mjestima. Od rane mladosti imala je zvanje za klauzurni redovnički način života, čemu su se roditelji odlučno opirali. Postavši punoljetnom, u proljeće 1917. g. ulazi u samostan klarisa u Splitu, ali kako je ubrzo oboljela od upale prsnih zglobova, morala se povratiti u svijet. Ponovno ulazi u isti samostan 1924. g. Bila je veoma revna u opsluživanju Pravila; osobito se brinula za svečanost bogoslužja i uljepšavanje samostanskih vrtova, u kojima je kao učiteljica novakinja radila sa svojim novakinjama.

s Stefana     Sestra M. Stefana trajno je imala želju i nadahnuće osnovati novi samostan klarisa u Hrvatskoj. Dvadeset godina tragala je za ostvarenjem svoje zamisli, ali nije nailazila na potrebno razumijevanje, a niti na povoljno mjesto. Tek u ratnom vihoru 1944. našao se izlaz, kada je grad Split bio stalno ugrožen zračnim napadima i čestim bombardiranjem. U takvim prilikama klarise su imale pravo ostaviti ugroženo mjesto i skloniti se drugamo. Tada je s. M. Stefana stvorila plan: poći će sa s. M. Koletom Jovanović, Zagrepčankom, u Zagreb potražiti zaklonište i ujedno zamoliti zagrebački Ordinarij da primi klarise u svoju nadbiskupiju i zauzme se za izgradnju njihovoga samostana. Zbog ratnih strahota, redovnički poglavari nisu mogli zaustaviti spomenute sestre, koje su sretno prošle kroz sve opasnosti devetodnevnog putovanja. U Zagreb su stigle 13. srpnja 1944. Nadbiskup zagrebački, dr. Alojzije Stepinac, sada blaženik, zagrijan za klauzurne redove, izišao im je u susret pokazavši očitu radost da se u njegovoj nadbiskupiji sagradi još jedan klauzurni samostan (uz onaj sestara karmelićanki u Brezovici).

     Njegovom preporukom sestre su primljene na privremeni boravak na Vrhovcu, kod Milosrdnih sestara sv. Križa. Godine 1945. na nadbiskupovu zamolbu, došle su iz Splita još dvije sestre: s. M. Imakulata Kozina (Slovenka) i s. M. Terezija Jurić (rodom iz Vranjica). Sve četiri preselile su se 1946. u samostan braće franjevaca u Samoboru. Ondje su imale ostati do gradnje novoga samostana. Boravak se oduljio, što je za sestre bilo veliko iskušenje. Kroz to vrijeme sestre su adaptirale dodijeljeni dio samostana za svoje stanovanje s klauzurnom ogradom i mogle početi primati kandidatice. Dana 15. rujna 1947. Sveta Kongregacija za redovnike potpisala je dekret o osnutku novoga samostana koji je kanonski podignut 30. ožujka 1948. g. s naslovom Samostan svete Klare Bezgrešnog srca Marijina.
Image-08

 

      Kada se pružila mogućnost da kupe kuću, sestre su se obratile za novčanu pomoć sestrama u inozemstvu. God. 1964. kupile su dosta prostranu kuću u Zagrebu, u predgrađu Mikulići, koju su preuredile u samostan i dogradile jedan dio.

 

Plot

 

      Sestre su same podigle klauzurni zid. Klauzura je svečano zatvorena 18. listopada 1968. Godinu dana kasnije, 5. svibnja, umire Majka Stefana, koja je u novome samostanu bila opaticom 18 godina.

 

 

 

 

      Uz pomoć dobročinitelja, sestre su popravile straru kuću, podigle betonirani zid, i sagradile novu samostansku zgradu, a kasnije i crkvu. Dana 11. kolovoza 1977. g., preuzvišeni gospodin dr. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, svečano je blagoslovio crkvu i samostan. Dana 13. svibnja 1985. g. pomoćni biskup zagrebački, dr. Mijo Škvorc, obavio je svečanu posvetu samostanske crkve Bezgrešnog Srca Marijina.

Rad akc1Sam 
   
 

 

 

 

 

 

 

      Godine 1978. iz ovoga samostana tri sestre Slovenke odlaze u Sloveniju, u Nazarje, i ondje osnivaju samostan, također nakon skoro dva stoljeća od ukinuća samostana klarisa u Sloveniji. Godine 2000. pet sestara odlazi osnovati samostan u Požegu, koji je kanonski podignut 25. ožujka 2007. g.

Dolazak Klarisa u Zagreb

      MGZ 2U zagrebačkoj biskupiji u 17. st. postojali su samostani franjevaca, isusovaca i pavlina. Ženskih samostana nije bilo. Kardinal Petar Pazmany, nepomirljivi protivnik protestantizma u Ugarskoj, stvara planove o otvaranju ženskih samostana, u svrhu odgoja djevojaka. Trebalo je, međutim, osigurati prihode za uzdržavanje. Zato je godine 1634. pregovarao s grofom Gašparom Draškovićem da ovaj založi svoje imanje u Vukovini i okolici za gradnju samostana. Drašković je pristao. Na to je mnogo utjecala s. Cecilija Uršula Drašković, njegova sestra, koja se nalazila u požunskom samostanu klarisa. Nastojanje kardinala Pazmanyja podržavao je i zagrebački biskup Benedikt Vinković, koji se obratio ugarskom franjevačkom provincijalatu sv. Marije da pošalje redovnice u Zagreb. Sukobi među kalvinistima u Ugarskoj doprinijeli su da je već 5. travnja 1645. iz Ugarske došlo šest redovnica i dvije pripravnice, premda još nisu imale samostana. U prvo vrijeme, grof Drašković ih je zadržao na svojemu imanju u Klenovniku. Iste godine napuštaju Klenovnik i dolaze u Zagreb, gdje su se privremeno smjestile u iznajmljenoj kući Doroteje Vragović na Griču. Zagrebački magistrat poklonio im je slobodan prostor uz gradsku kulu za gradnju samostana. Samostan je sagrađen u vrlo kratkom vremenu i redovnice su se uselile 15. srpnja 1650. godine.

      MGZZagrebačke klarise držale su se Pravila pape Urbana IV., koje se obdržavalo u Ugarskoj. Po tome pravilu siromaštvo je redovnica bilo ublaženo, ali se osobito pazilo na obdržavanje stroge klauzure. Osim općih odredaba, klarise su se pridržavale i pokrajinskih odredaba koje su bile veoma stroge. Sestre su se uza svoje poslove i zajedničke molitve bavile prosvjetnim radom. Od toga su imale koristi za vlastitu naobrazbu, a mogle su davati i više znanja djeci koja su dolazila u njihovu privatnu školu.

      Klarise su uživale neke državne povlastice i potpunu zaštitu sve do 27. veljače 1782., kada je car Josip II. ukinuo samostan. U trenutku ukinuća, samostan je brojio 24 redovnice.

 PODRŽITE NAS

Želite li donirati za izgradnju i obnovu našeg samostana stradalog u potresu, za obnovu crkve i za potrebe samostana, možete to učiniti skeniranjem

QR koda.

QR-kod-donacije

OBNOVA SAMOSTANA

KUA-ruenje

laudatoTV banner

ZAŠTITNICA TELEVIZIJE

zatitnica televizije

~~ KLARINA BAŠTINA~~

Klarina bastina

Pisma Generalnih ministara

~FRANJEVAČKI IZVORI~

Franjevaki izvori

PJESMA FRANJO I KLARA

franjo klara

~~ HVALA REDOVNIKA~~

RBA

bg

logo GP




Klarise Zagreb® ::: Design by Schima Web Studio