Održani "Dani sv. Klare" i središnja proslava Jubileja

  • Ispis

1. DAN - 16. ožujka 2012., petak


Pogledajte fotoalbum "Dani sv. Klare"

 

Pogledajte fotoalbum Središnje proslave

 

 

      Dani sv. Klare116. ožujka 2012. u 15.45 sati u našem samostanu otvoreni su „Dani sv. Klare" kojima smo dale geslo: „Pospješujte svoj hod iz dobra u bolje". To su riječi koje je sv. Klara napisala u Prvom pismu Janji Praškoj nakon što joj je nizom citata iz evanđelja izložila prednost života u korjenitom i odlučnom nasljedovanju Krista. Dajući takvo geslo našim „Danima sv. Klare" imale smo pred očima događaj kojega se spominjemo u ovoj 800. obljetnici: odlaska sv. Klare iz očinske kuće i posvećenje Bogu u Porcijunkuli pridruživanjem bratstvu koje se okupilo oko Franje. Događaj je obilježen hodom, koracima, trkom. Ovo je jubilej naših koraka, naših nogu. Stoga to geslo.

      16. ožujka popodne, mnogi su uputili svoje krake prema našem samostanu: da zajedno s nama čuju predavanja o sv. Klari i slave Gospodina koji je velik i divan u svojim svetima, a u sv. Klari napose.

      Moderator toga popodneva bio je doc. Igor Kanižaj, OFS koji je otvorio skup objasnivši njegovo značenje i misao vodilju svih predavanja koja će biti izrečena oba dana.

      Na početku skupa moderator je pročitao pozdravnu riječ koju je sestrama i skupu uputio Predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica u HR i BiH, dr. fra Ivan Sesar, OFM. Iz pisma izdvajamo: „Sa željom i molitvom da svi mi pospješimo svoj hod iz dobra u bolje, sve vas kao i uvažene sudionike ovog velikog događaja u ime Vijeća od srca pozdravljam, želeći vam uspješne i svakim blagoslovom ispunjene Dane sv. Klare. Budite pozdravljene u Gospodinu i molite za nas (1PAg 35)".

      Također je pročitan i dopis s. Ivanke Mihaljević, provincijalne predstojnice Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije koja je izrazila čestitke zajednici sestara klarisa kao i sudionicima: „Zahvalne smo Bogu za dragu franjevačku obitelj koja se preko sv. Franje i sv. Klare raširila po svijetu u kojem naša tri franjevačka reda već 8 stoljeća neumorno navještaju evanđelje Gospodina našega Isusa Krista. Dani sv. Klare koji se održavaju 16. i 17. ožujka nizom stručnih predavanja u vašem samostanu u Zagrebu dragocjen su doprinos franjevačkoj duhovnosti. (...) Neka nas prati zagovor sv. Klare i neka nam budu poticaj njezine riječi koje je uputila Janji Praškoj: Pospješujte svoj hod iz dobra u bolje (1PJa 32)".

      Najposlije je uslijedio pozdravni govor naše Majke Alojzije Bevanda, opatice našega samostana koja je razložila da nam je želja ovim Danima sv. Klare "na više znanstveni način, kroz Franjevačke izvore, Klarine spise i povijest progovoriti o liku i pozivu sv. Klare. Tim više što su saznanja o njoj uvijek nova i iznenađujuća; i s namjerom da našim budućim naraštajima ostavimo plod naših traženja, promišljanja, otkrivanja i međusobnog dijeljenja".

      Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije iz Držićeve i njihove novakinje iz Kloštra Ivanića, pod ravnanjem s. Fabiole Bobaš, pjesmom i molitvom svetoj Klari istakle su duhovnu dimenziju i značenje ovoga događaja.

      Prvo predavanje, „Sv. Klara u prvom hrvatskom izdanju Franjevačkih izvora", održao je fra Pero Vrebac, OFM, koordinator prvog cjelovitog izdanja Franjevačkih izvora na hrvatski jezik koje ima, kako je rekao, ugledati svjetlo kroz nekoliko tjedana. Radi se o tekstovima koji „potječu iz prvih stotinu i pedeset godina franjevačke tradicije i presudni su za razumijevanje ne samo Franje i Klare nego i cijelog franjevačkog pokreta koji je s njima izrastao. Predavač je predstavio odsjek Franjevačkih izvora koji se odnosi na sv. Klaru, a koji obuhvaća: Spise sv. Klare, Životopise sv. Klare i Dokumente o sv. Klari. Spisi sv. Klare obuhvaćaju: četiri Klarina Pisma Janji Praškoj, Pismo Ermentrudi, Pravilo, Oporuku i Blagoslov. Životopisi sv. Klare obuhvaćaju: Okružnicu o preminuću sv. Klare, Postupak proglašenja Klare Asiške svetom, Legendu sv. Klare Asiške u stihu, Bulu proglašenja Klare Asiške svetom i Legendu svete djevice Klare Asiške. Dokumenti o sv. Klari obuhvaćaju: Pismo kardinala Hugolina svetoj Klari, Povlasticu siromaštva (samo inačicu Grgura IX.), Pismo svete Janje Asiške svetoj Klari i Punomoć danu Oportulu.

      Drugo predavanje, „Značenje tonzure sv. Klare" dr. sc. fra Nikole Vukoje, OFM, imalo je napose osvijetliti događaj koji slavimo ovim jubilejom: što se to dogodilo u Porcijunkuli u noći Cvjetnice 1212. i što je Klara postala činom rezanja kose (tonzura). Predavač je donio kratki prikaz značenja rezanja kose tijekom povijesti kako unutar tako i izvan kršćanstva, nekada i danas. U slučaju sv. Klare tonzura je značila njezino posvećenje Bogu, što dokazuje poznati događaj kada su je rođaci htjeli silom odvratiti od novog načina života koji je odabrala; ona se uhvatila za oltarnik i otkrila im svoju ošišanu kosu (tonzuru). Kasnije Klara u svojim autobiografskim zapisima ne spominje taj čin što daje naslutiti da on nije bio ono bitno obilježje njezina izbora, za razliku od života u siromaštvu i bratstvu.

      Nakon drugog predavanja uslijedio je odmor za vrijeme kojega su se svi sudionici ovoga skupa mogli međusobno družiti u samostanskoj dvorani i okrijepiti se onime što smo im pripremile mi sestre zajedno s našim dragim susjedama i dobročiniteljima. Bila je to prigoda za razmjenu misli na ova dva predavanja.

      Nakon odmora uslijedilo je treće predavanje na temu: „Pitanje početaka Drugog franjevačkog Reda" koje je održao mons. dr. fra Marko Semren, OFM, pomoćni biskup banjolučki koji je svoje predavanje podijelio u četiri točke: 1. Klarin evanđeosko-franjevački poziv; 2. Život u svetome Damjanu (što obuhvaća teme: Uzor samostanskog života; Prvobitno ustrojstvo u svetome Damjanu; Karizmatsko nadahnuće Klarina Pravila; Stvaralački izbor uzora samostanskog života; Bitna uloga života u zajednici; Originalni potezi Klarina iskustva; Paradoks otvorene klauzure); 3. Samostan svetog Damjana i Red svetog Damjana; Red svete Klare.

      Misa biskup SemrenU 19 sati započeo je drugi dio Dana sv. Klare, euharistijsko slavlje koje je predslavio biskup fra Marko Semren. U nadahnutoj propovijedi biskup Semren je uvodno posvijestio događaj koji se zbio na Cvjetnicu 1212. godine, te istaknuo kako je sv. Franjo u Klari našao neustrašiva tumača svoga asketskoga ideala. To je potkrijepio opisujući isposnički život nje i njenih sestara za koje nije tražila ništa drugo doli privilegij siromaštva.

      U koncelebraciji su bili: provincijali fra Željko Železnjak, OFM i fra Ljudevit Maračić, OFMConv., zatim don Mile Miljko, fra Venancije Mihaljević OFM, fra Tomo Anđić OFM, fra Zoran Bibić OFM i također predavači toga dana. Na misi su asistirali bogoslovi franjevaca konventualaca, a spomenuti zbor sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije svojom pjesmom uzveličao je slavlje.

 


2. DAN - 17. ožujka 2012., subota


      Dani drugi danProgram drugog dana Dana sv. Klare, 17. ožujka, započeo je u 9.00 sati s pjesmom svetoj Klari koju su izvele sestre klarise i molitvom kojom nas je uveo u ozračje Duha fra Josip Blažević, moderator toga dana, vikar Provincije franjevaca konventualaca, meštar bogoslova, a najpoznatiji kao ravnatelj Centra za međureligijski dijalog „Hrvatski areopag".

      Prvo predavanje toga dana, „Teologija sv. Klare u pismima Janji Praškoj", održala je naša s. M. Tarzicija Čičmak, koja se u svome predavanju ograničila na kristologiju sv. Klare, i to samo u svjetlu njezinih pisama Janji Praškoj, kristologiji koja je u biti kenotička. Sv. Klara različitim slikama o Kristu, te njoj svojstvenim rječnikom promišlja o kristološkoj misli sv. Pavla: „Isus Krist, premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2Kor 8, 9), koja izražava isti sadržaj kao i Fil 2, 5-11: „Isus Krist, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe 'oplijeni' uzevši lik sluge..."

      Drugo predavanje, na temu „Oporuka sv. Klare – prenošenje karizme", izložila je s. Renata Mrvelj, ŠSF. Kao što j sv. Franjo ostavio Oporuku svojoj braći, tako je i sv. Klara ostavila Oporuku svojim sestrama, kazala je predavačica istaknuvši kako današnji kritičari ne sumnjaju u autentičnost ovoga dokumenta čiju redakciju smještaju između 1247. i 1253. g. Oporukom je sv. Klara htjela sestrama ostaviti svoju posljednju volju, kao sestra i majka i kao znak vjernosti baštini sv. Franje. Oporuka je dokument od najveće autobiografske vrijednosti i nositelj karizme Drugog franjevačkog reda, budući da je napisana, kako kaže predavačica, iz bojazni da papa ne bi potvrdio Pravilo koje je sastavila Klara. Snagom svoje Oporuke, zaključuje predavačica, sv. Klara je putokaz življenja franjevačke karizme i poslanja danas.

      Kao i prethodnog dana, nakon drugog predavanja uslijedio je odmor za predavače i sudionike, koji su se mogli međusobno družiti u samostanskoj dvorani. Za vrijeme odmora pridružio nam se mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, kojega su svi lijepo dočekali i pozdravili.

      Treće predavanje, „Sveta Klara u svjetlu 'Postupka proglašenja svetom'", fra Zvonimira Brusača, TOR, predstavilo nam je u nas nedovoljno poznati spis „Postupka za proglašenje Klare Asiške svetom", na temelju kojega je predavač ocrtao autentični svetičin lik. Svoje izlaganje predavač je podijelio u pet točaka: 1. O samome spisu Postupka; 2. O svjedocima koji su pod zakletvom iznijeli svoja svjedočanstva o sv. Klari; 3. Kronologija Klarina života na temelju iskaza svjedoka; 4. Život zajednice svetoga Damjana prema svjedočanstvima; 5. Lik sv. Klare na temelju svjedočanstava.

      Svjedoci smatraju Klaru svetom od njezine najranije dobi; spominju međutim prekretnicu u njezinome životu u susretu sa sv. Franjom, promjenu života (obraćenje) stupanjem u samostan i njezin neprestani rast u zajedništvu s Bogom, u služenju sestrama i neumornom svjedočenju i življenju kreposti.

      Peto predavanje na temu „O svevremenoj egzistencijalnoj poruci sv. Klare Asiške" izložio je Stjepan Lice, OFS. Predavač je Klarinu svevremenu egzistencijalnu poruku izrekao kroz neke vidike njezina života: Radost i zahvalnost; Evanđeoski način života svete Klare Asiške; Poslušnost svete Klare Asiške; Zanos svete Klare Asiške; Kristocentričnost i sućutnost svete Klare Asiške; Uključenost u život u svijetu; Krhkost svete Klare Asiške; Ljubiti i blagoslivljati; Svevremenost svete Klare Asiške.

      Svoje izlaganje predavač je zaključio riječima: „Jednako kao što isusovac Mario von Galli svoju knjigu o svetom Franji Asiškom naslovljuje: Življena budućnost: Franjo Asiški, i kao što fra Bonaventura Duda svetoga Franju Asiškoga naziva čovjekom budućnikom, i uz ime svete Klare Asiške jednako je primjereno pridodati istu oznaku budućnosti. Sveta Klara Asiška je za svojih dana živjela budućnost, živjela svevremenost i ni na tren nije pristajala na zaustavljanje u prošlosti. Tko ljubi, tko istinski živi u svome vremenu, ne pripada prošlosti: on živi u svakom vremenu".

      Završno slovo na kraju skupa uputila je s. M. Tarzicija Čičmak, OSC, u ime Samostana sv. Klare koji je organizator Dana sv. Klare. Istakla je kako Dani sv. Klare imaju za cilj osvijetliti lik sv. Klare kroz teme koje u nas nisu do sada obrađivane; promicati njezine spise i spise o njoj kao i Franjevačke izvore uopće; i u ovoj jubilarnoj godini sv. Klare i klarijanskoga poziva okupiti pripadnike mnogolike Franjevačke obitelji oko lika ove prve franjevke. Zahvalila je svima koji su sudjelovali i na bilo koji način pomogli u ostvarenju ovoga skupa.

      U ime zajednice sestara klarisa u Zagrebu, uputila je osobitu zahvalu s. Renati Mrvelj, ŠSF, koja već desetljećima neumorno, sa žarom promiče, ljubi i žrtvuje se za promicanje franjevaštva i klaro-franjevačke duhovnosti. U znak zahvalnosti, zajednica je s. Renati podijelila počasni naslov klarise i poklonila malu ikonu sv. Klare.

      Na kraju završnog slova, s. Tarzicija je u ime Zajednice sestara klarisa pozdravila nazočnog biskupa Mrzljaka koji će slaviti središnje jubilejsko euharistijsko slavlje. Sestre su Biskupu uputile imendansku čestitku i predale poklon: svijeću s likom sv. Josipa, „da nas se sjetite u svojim molitvama kad je zapalite u svojoj kapelici", i bocu domaćeg orahovca, „da koji puta nazdravite i za nas klarise".

      Svečano euharistijsko slavlje u podne predslavio je mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski kojega je na početku misnoga slavlja pozdravio i u ime župe i samostanske zajednice franjevaca konventualaca izrekao dobrodošlicu fra Martin Jaković OFMConv, župnik župe Sv. Antuna Padovanskog (Sveti Duh). U koncelebraciji su bili: banjolučki pomoćni biskup fra Marko Semren, fra Ivan Paponja, provincijalni ministar Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, fra Miljenko Hontić, generalni definitor OFMConv, spomenuti fra Martin Jaković, fra Zoran Bibić OFM, magistar novaka na Trsatu, don Mile Miljko, umirovljeni dugogodišnji misionar u Njemačkoj, fra Zdravko Lazić OFM, gvardijan na Kaptolu, fra Pero Vrebac OFM, definitor Provincije Bosne Srebrene i predavač na Danima sv. Klare, vlč. Marko Đurin, tajnik biskupa Mrzljaka, fra Zvonimir Brusač TOR, gvardijan splitskom samostanu i predavač na Danima sv. Klare, fra Alojzije Litrić OFMConv, naš redoviti ispovjednik i fra Antun Jesenović OFM, gvardijan na Trsatu i čuvar Svetišta.

      Uz mnoštvo vjernika te redovnica-franjevki, na misi su se okupili i članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži iz Zagreba i Rijeke, a posebno nas raduje da su o sv. Klari zaželjeli "nešto novo čuti" i novaci s Trsata koji su prisustvovali oba dana sa svojim meštrima.

      U homiliji biskup je istaknuo važnost sjećanja, ali i istodobno postavljanja pitanja "što danas s tim, je li to nešto što je u prošlosti ili ima poruku i za nas danas". „Osobito mi se sviđa kad se o sv. Klari govori kao 'biljčici' sv. Franje", rekao je biskup. „Ne biljka, nego biljčica, nešto malo, krhko, nešto što je tek početak, iz čega može izrasti velika biljka, veliko stablo, no važna je vidjeti kako ćemo tu biljčicu zasaditi. To je poruka sv. Klare svima nama koji smo također "biljčice", koji smo sjeme te biljčice na krštenju, svetom redu, redovničkim zavjetima i sada se pitamo kako ta biljčica raste u nama, kako će donijeti plod", istaknuo je biskup te naglasio važnost tog pitanja u govoru nove evangelizacije i na pragu Godine vjere, a na tom tragu je i II. vatikanski sabor koji poziva povratak na izvore, na ono što je bitno. Na nama je kako to prereći današnjem svijetu, da bude prepoznatljivo kao vrijednost, jer vjera je nešto u čemu mi neprestano rastemo, u čemu moramo ići naprijed. Ta naša biljčica vjere mora postati čvrsto stablo, premda smo svjesni da stablo ima svoje krhkosti. To je zadaća koju vidimo nakon proslava naših jubileja, što trebamo činiti i kako ići naprijed, rekao je biskup, te podsjetio kako su i ovi Dani sv. Klare bili prigoda mnogo čuti i o Klari i Franji. Znamo da su oni su živo evanđelje koji su živjeli u svome vremenu. Postavlja se pitanje kako ćemo mi, u našem vremenu koji nekako nije pogodno za život kršćana živjeti evanđelje. No, nije li isto tako nepogodno vrijeme bilo i u vrijeme sv. Franje i sv. Klare, odnosno kroz cijelu povijest? Pa i u ovim korizmenim danima promišljamo što se to događalo s Isusom iz Nazareta posebno u njegovim posljednjim danima života. Zar nisu to uvijek bile neke protivštine, neke pogrešne procjene, upitao je biskup, te ukazao kako papa Benedikt XVI. u poruci za ovogodišnju korizmu na poseban način ističe zajedništvo.

      Nismo mi, Crkva, skup individualaca koji će svatko na svoj način živjeti svoju vjeru, već smo mi zajednica, stoga moramo razmišljati kako ostvarujemo to zajedništvo, kako pomažemo jedni drugima živjeti zajedništvo. To je važno posebno danas kad se toliko ističe individualizam, te smo zarobljeni nekim drugim stvarima i nismo otvoreni Evanđelju, tako ta naša biljčica u nama ne može izrasti, rekao je biskup Mrzljak.

      Vjerujem da i ovi susreti i ova proslava ovoga jubileja može biti poticaj svima nama da razmišljamo o našem sadašnjem vremenu i našem životu i kako ćemo u srca ljudi, posebice djece i mladih posaditi tu biljčicu vjere. Mi smo primili dar vjere i trebamo ga prenositi, moramo biti svjedoci, istaknuo biskup. Danas kad govorimo o prošlosti nije to sat povijesti, nego itekako sat sadašnjosti, sat suvremenog vremena i suvremenog svijeta kada se trudimo ići naprijed putem za kojeg smo sigurni da je pravi, ispravni put, jer On je rekao "ja sam Put, Istina i Život". I Klara i Franjo znali su za taj put. No, upozorio je biskup, ići putem kršćanskog života nije lako, nije jednostavno. To je naporan put, put križa, odricanja, ali taj put na kojem nismo sami vodi sigurnom cilju. To je utrti put kojim su išli mnogi sveci u 2000 godina povijesti Crkve, te nam pokazali da se isplati ići tim putem. Stoga nam Klara i Franjo pokazuju da je to siguran put, te nas prate da hrabro idemo po putu kršćanskog života, poručio je na kraju propovijedi biskup Mrzljak. (O Danima sv. Klare redovito je izvještavala novinarka Marija Belošević, pa je i ovaj njen uradak o homiliji biskupa Mrzljaka preuzet sa stranica IKA-e.)

      JubilejNakon popričesne molitve, mi, sestre klarise, javno smo obnovile svoje zavjete, što po predaji činimo privatno svakog 18. ožujka na spomen posvećenja sv. Klare u Porcijunkuli. Kao spomen na poziv i posvetu sv. Klare te kao poticaj na nasljedovanje Krista po primjeru sv. Klare biskup je svakoj od nas predao palminu granu.

      Misno slavlje pjevanjem je uveličao Zbor „Sveta Klara", a nakon mise slavlje je nastavljeno oko obiteljskog stola, gdje su braća i sestre iz OFS-a, te dobri susjedi, iskazali svoju svestranu i požrtvovnu pomoć pri posluživanju dragih nam hodočasnika svetoj Klari.

      Ovo zajedništvo koje smo iskusili u ta dva dana obodrilo je sve nas da "pospješimo svoj hod iz dobra u bolje, iz jednih kreposti u druge" (1PJa 32). Sveta Klara bila je ona koja nas je okupila. Doista je lijepo biti u Isusovoj blizini s njome.